O nama

Građanska inicijativa Krug za Trg zalaže se za Hrvatsku bez totalitarističke simbolike, na osobit način za promjenu imena zagrebačkoga trga koji se sada zove Trg maršala Tita. Predlažemo ime Kazališni trg, Sveučilišni trg ili koje drugo ime, u skladu s kulturnim i moralnim vrijednostima.

 

Razlozi djelovanja

Titovo ordenje - razlozi djelovanja, dio prosvjedne scenografije
Titovo ordenje - razlozi djelovanja, dio prosvjedne scenografije

Gospođa Božića Špišić (84) često putuje tramvajem od svoje kuće u zagrebačkoj Šubićevoj ulici do prijateljice u Savskoj. Svaki put kada na kraju Frankopanske ulice razglas u tramvaju najavi Trg maršala Tita, osjeća se vrlo uznemirenom. U ranom djetinjstvu doživjela je smrt roditelja, a u 17. godini suočila se s nestankom braće Ivice (19) i Zvonka (20), koji su se kao domobranski vojnici u svibnju 1945. našli u zarobljeničkim kolonama koje su ubijali Titovi partizani. Na istoj tramvajskoj postaji teško je i Miljenku Ančiću. I on opisuje povrijeđenost koju doživi kada se mora suočiti s činjenicom da lijepi zagrebački trg nosi Titovo ime. Šezdesetih godina služio je četverogodišnju kaznu u Staroj Gradiški jer je kao maturant u školi u Splitu dijelio letke protiv Jugoslavije i komunizma. Iskusio je udarce, duge izolacije u hladnim prostorijama i iscrpljujući rad. Pripada velikoj skupini političkih zatvorenika. U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu pohranjene su presude i kažnjenički dosjei gotovo četrdeset tisuća disidenata. Ukupan broj je, naravno, znatno veći jer je režim progonio neistomišljenike na području cijele Jugoslavije, a mnoga uhićenja i zatvaranja i nisu dokumentirana.

Jugoslavenski režim je, kao i svi ostali komunistički režimi u srednjoj i istočnoj Europi, kršio gotovo sva ljudska prava. Totalitaristička simbolika stoga je uvredljiva za sve građane, ne samo za žrtve. Ocjenjujemo je zaprekom razvitku demokratskog ambijenta i povjerenja među ljudima. Takve je simbolike danas, istina, malo, jer je dolaskom demokracije velikim dijelom uklonjena – nestalo je Lenjinova trga, Ulice Socijalističke revolucije, Prilaza Jugoslavenske narodne armije - no ipak je još ima. U Zagrebu postoji, primjerice, Ulica Vladimira Ranogajca, nazvana po priučenom poslijeratnom sudcu koji je u namještenim procesima izricao smrtne presude kao na tekućoj vrpci, a koji je ulicu dobio zato što je u kasnijim godinama bio istaknuti sportski radnik. Osnovali smo stoga u studenom 2008. Građansku inicijativu jer želimo Hrvatsku bez svake totalitarističke simbolike. Cilj nam je zalaganje za imena i nazive koji simboliziraju vrijednosti. Inicijativa se zove Krug za Trg jer na osobit način nastojimo postići upravo promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu. Na trgu je niz važnih hrvatskih institucija, primjerice Hrvatsko narodno kazalište, Sveučilište te nekoliko fakulteta, pa predlažemo nazive Kazališni trg ili Sveučilišni trg.

Rad, iskustva

Krug za Trg je neformalna građanska udruga. Okupila je odmah veliki broj članova. Inicijativu vodi Koordinacijski odbor, u kojem danas rade Goran Blažeković, mr. sc. Zdravka Bušić, Ante Beljo, Anđa Lovrić, Cika Mikolčić, Jasna Pavelić-Jureško, Đurđa Puškaš, Maja Runje, Ivančica Sekula, Radovan Slade Šilović, Eduard Spahić, Maja Šovagović, Smiljana Šunde, mr. sc. Zorka Zane i dr. sc. Željka Znidarčić.

Neformalni oblik udruge nastao je uvjerenjem da ćemo racionalnošću argumentacije brzo postići promjenu imena Trga. Očekivanje se pokazalo nerealnim. Svjetonazorske privrženosti građana hrvatskoga društva vrlo su složene. Stojeći na trgovima i ulicama grada s našim transparentom Trg maršala Tita je civilizacijska sramota, u izravnom dodiru s prolaznicima, uočili smo veliku učvršćenost stavova, a također i njihov visoki emocionalni naboj. Traumatična iskustva prenosila su se, očito, obiteljskom socijalizacijom. Jedni su poruku transparenta podržavali cijelim srcem, a drugi su bili revoltirani te su tvrdili da su Bleiburg i politički progoni izmišljotina, da se u Jugoslaviji živjelo dobro i sigurno.

Na ulicama smo upoznali mnoge žrtve kojima je trebala potpora i ohrabrenje, Mnogi stari ljudi – izravne žrtve su većim dijelom danas stari ljudi - još uvijek intenzivno trpe, a neki patnju tek sada živo osjećaju. U ranijim životnim razdobljima nisu postojali uvjeti za žalovanje ili je tuga bila potiskivana mnogostrukim životnim aktivnostima srednje dobi. Stoga nastojimo pomagati. Posjećujemo stare ljude, pa su se stvorila i prava prijateljstva. Naravno, prijateljstva su se stvorila i među samim članovima - radom i suradnjom.

Ujedinjena europska povijest

Različite linije sjećanja i divergentni iskustveni horizonti presijecaju i druge zemlje, ne samo Hrvatsku. Sjećanja na tridesete godine u Španjolskoj za mnoge su Španjolce vrlo oprečna. Poljaci i Česi sigurno se s bolom sjećaju njemačke okupacije i nasilja tijekom Drugog svjetskog rata, a istočnopruski i sudetski Nijemci brutalnog poslijeratnog etničkog čišćenja s istih prostora. Za Zapad je 8. svibnja 1945. dan pobjede demokracije nad nacizmom, a za srednju i istočnu Europu dan pada u novu diktaturu.

Različita vrednovanja političkih povijesnih događaja gotovo su pravilo. Ipak, osobito duboke razlike razvile su se u zemljama u kojima je jedna kultura sjećanja silom dominirala drugom kriminalizirajući jednu interpretaciju a veličajući svoju. Istraživanja o mogućnostima stabilnog mira među ljudima stoga ističu potrebu suočavanja svake skupine s poviješću „kakva je bila“. Bivša litvanska ministrica vanjskih poslova Sandra Kalniete na kongresu Europske povijesne mreže Eustory 2006. u Pragu prva je artikulirala   potrebu ujedinjene europske povijesti kao uvjeta ujedinjene Europe. Jedna povjesnica suvremene povijesti, a u koju bi moglo povjerovati mnogo ljudi, sve se češće spominje. Pri tome je, naravno, jasno da – bude li ikada napisana – ne će moći uključiti sve patnje koje su si dijelovi naroda ili narodi međusobno zadavali, no mogla bi umanjiti značaj mitova i ideologija, obazirući se na osjećaje svih skupina ljudi u društvu.

Aktivnosti Kruga za trg

Za postupak promjene imena trgova i ulica u Zagrebu nadležna je Gradska skupština grada Zagreba. Prijedloge u prvom koraku prihvaća ili odbacuje njezin Obor za imenovanje naselja, ulica i trgova. Odbor artikulira stajalište skupštinske većine, a nju u Zagrebu, poznato je, već dugo godina čine stranke ljevice - koje odbijaju razgovor o odgovornostima za komunističke zločine. Krug za Trg je pisane zahtjeve upućivao Odboru u svakom dopuštenom vremenskom intervalu. Nažalost, za odluke Odbora doznavao je iz medija jer predstavnička tijela ne moraju, ne žele li, građanima obrazlagati svoje odluke. Marin Knezović (SDP), dugogodišnji predsjednik Odbora obično bi izjavljivao da se zahtjev Građanske inicijative Krug za Trg jednoglasno odbija zato što Tito ima velike zasluge u narodnooslobodilačkoj borbi jer je objedinio antifašističke snage te je Hrvatsku svrstao na pobjedničku stranu (Hina, 8. prosinca 2011.). U međuvremenu, od svibnja 2013., Odbor vodi Zoran Piličić (HDZ), koji, u skladu s aktualnim pristupom svoje stranke, podržava zahtjeve Kruga za Trg. Nažalost, nema mogućnost donošenja povoljne odluke jer većinu članova Odbora i dalje čine pripadnici stranaka ljevice.

Krug za Trg odlučio se za djelovanje kojim bi postigao politički pritisak. Tijekom šest godina održano je sedam velikih prosvjeda i niz manjih javnih manifestacija. Na prosvjedima je često sudjelovalo i po više tisuća prosvjednika. Na javnom prosvjedu u veljači 2008. prosvjednici su velikim crnim platnom simbolički prekrili Meštrovićev Zdenac života i prostor pred ulazom u Hrvatsko narodno kazalište, u znak sjećanja na ljude koje je Tito poslao u smrt. U lipnju 2009. istaknuli su velike fotografije žrtava, redovito vrlo mladih žena i muškaraca, te su prikazali njihove pojedinačne biografije. U svibnju 2012. prosvjed su organizirali u suradnji s Hrvatskim helsinškim odborom pa je kao jedan od govornika nastupio član upravnog odbora HHO-a prof. dr. Ivo Banac, povjesničar. On je u svom nastupu tom prigodom rekao: Međunarodni kolaps komunizma i pritisci iz samog društva prisilili su diktaturu na povlačenje, ali zdanje diktature nikada nije razoreno kamen po kamen...

Tijekom prošlih godina Krug za Trg se na osobit način obraćao Sveučilištu u Zagrebu te Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji se nalaze upravo na Trgu maršala Tita. Tražili smo da sa svoje strane pokrenu postupak za promjenu imena Trga. Tužnom lakoćom bilo nam naime moguće utvrdili imena nekoliko stotina studenata koje su komunističke vlasti ubile u poslijeratnom razdoblju – i to u vremenu kada je na Sveučilištu u Zagrebu, tada jedinom sveučilištu na hrvatskim prostorima, studiralo tek nekoliko tisuća studenata. Tijekom akademske godine 1943./1944. bila su, primjerice, upisana 4493 studenta. Također, mnogi studenti zatvarani su i u kasnijim godinama jugoslavenske diktature, osobito 1971., nakon sloma Hrvatskog proljeća. Prilikom manifestacija ispred Sveučilišta članovi Kruga za Trg su ružama, uz koje su bili osobni podaci o ubijenima, okitili ogradu uzduž zgrade Sveučiliša.

Perspektive

Krug za trg se oslanja na zakone i međunarodne konvencije o ljudskim pravima, a također na Rezoluciju Vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima od 25. siječnja 2006. te na Rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. Na osobit način važna je Deklaracija Hrvatskog sabora od 30. lipnja 2006. o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog poretka u Hrvatskoj. Hrvatska Deklaracijom obznanjuje da će poticati jasnu društvenu osudu počinjenih zločina te da će se brinuti da žrtve i njihove obitelji dožive suosjećanje, razumijevanje i priznanje za patnje. Također se obvezuje da će se brinuti o izobrazbi mladih o teškom i tragičnom komunističkom razdoblju.

Osobitu pomoć našli smo u potpori brojnih istaknutih pojedinaca. Zahtjev Gradskoj skupštini u listopadu 2011. potpisalo je petsto uglednih građana – sveučilišnih profesora, znanstvenika, gospodarstvenika, umjetnika te crkvenih dostojanstvenika. Također, brojni partneri postoje i u Europi. Od listopada 2011. djeluje Platforma europskoga sjećanja i savjesti, tijelo Europske unije, kojoj je cilj prevenirati oživljavanje svakoga totalitarnog režima te podupirati aktivnosti institucija koje se zalažu za suočavanje s posljedicama totalitarizama, na osobit način s posljedicama komunizma.

Obratili smo se, primjerice, i predsjedniku Savezne republike Njemačke gospodinu Joackimu Gaucku, s molbom za potporu i savjet. Predsjednik Gauck je sam u DDR-u bio borac za demokraciju, a kasnije, u trenucima ujedinjenja, povjerenik za postupanje s dokumentima tajne službe Stasi. U prosincu 1012. bio je u Hrvatskoj te je na Pravnom fakultetu u Zagrebu - na Trgu maršala Tita! – govorio na temu politike i morala. I tom je prilikom naglasio veliki značaj nedvosmislenog suočavanja s komunističkom diktaturom. U odgovoru Krugu za Trg on piše: Pitanja suočavanja i pitanja kulture sjećanja zaokupljaju ne samo mlade demokracije poput Hrvatske, već čak i mnoge zemlje koje su diktatorske režime nadvladale prije duljeg vremena... Kada je riječ o teškim razdobljima, suočavanje s vlastitom prošlošću za svaku je zemlju teški izazov... (iz pisma od 11. ožujka 2013.)

Krug za Trg nastaviti će svojim aktivnostima. Kazališni trg (Sveučilišni trg) bit će veliki korak za Hrvatsku suvremenost i demokraciju.

Leave a Reply