Vijesti/Obavijesti

Još jedan prosvjed

Clipboard01Pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu Krug za Trg je, 6. svibnja 2017.,  još jednom okupio nekoliko tisuća prosvjednika. Govornici su bili: prof. dr. Ivo Banac, mr. sc. Marko Grubišić, dr. Željka Markić, prof. dr. Boštjan Marko Turk i Roman Leljak.  Skup je pjesmom uveličao skladatelj i pjevač Kazimir Mikašek.

Među prosvjednicima su bili Bruna Esih, general Željko Glasnović i dr. sc. Zlatko Hasanbegović. Pozvani na pozornicu, svaki se od njih obratio s nekoliko riječi. Bruna Esih je rekla: „Skinut ćemo ga zajedno! Narod je najveća snaga, zato se držimo zajedno i rezultat ne će izostati.“Clipboard02

Ovim skupom Krug za Trg navršava deset godina svoga djelovanja.  Obljetnica je tužna činjenica. Titovo je ime već davno trebalo biti maknuto, a djelatnost Kruga za Trg okončana.

(Govori: u rubrici „Arhiva“)

 

Informacijski štand na Trgu bana Jelačića

DSCN1456Od 2. do 5. svibnja 2017. aktivistice i aktivisti Kruga za Trg stajali su, kao i puno puta ranije,  na informacijskom štandu, na Trgu bana Jelačića u središtu Zagreba.

Štand je prilika za izravne kontakte i razgovore s građanima, izvor važnih informacija.

Protivnoj strani argumenti nažalost nisu uvijek najvažniji. Verbalno nasilje je često. Čuje se: „Tito vas je trebao više pobiti!“, „Bleiburg ste izmislili!“, „Marš van iz Zagreba, marš kući u Hercegovinu!“. Ovom se prilikom dogodio i fizički napad. Prolaznik je prijetio, a zatim je  strgnuo čelni transparent štanda, „Trg maršala Tita je civilizacijska sramota“, i s njim je pobjegao.

 

Deseti pisani zahtjev Gradskoj skupštini

Krug za Trg uputio je tijekom siječnja 2017.  Gradskoj skupštini Grada Zagreba deseti pisani zahtjev za promijenu imena Trga. Krug za Trg djeluje desetu godinu, a zahtjeve je  moguće uputiti jednom godišnje. Svi dosadašnji zahtjevi bili su odbijeni. Odbor za imenovanje ulica i trgova svoje je razloge pismom objasnio jedanput, 2009.  Tadašnji predsjednik Odbora Ivan Šikić (SDP) pisao je da se zahtjev odbija jer da članovi Odbora smatraju da je za promjenu imena „prvo potrebno postići dogovor svih stranaka koje obnašaju vlast u Gradu Zagrebu.“ Godine 2011. obrazloženje je iznio i Marin Knezović (SDP), novi predsjednim Odbora, ali preko medija. Priopćio je da se zahtjev odbija jer da „su Titove zasluge u narodnooslobodilačkoj i antifašističkoj borbi i stvaranju hrvatske države velike“.  Član Odbora Zvonko Maković (neovisan, pridružen SDP-u) tom je prilikom dodatno istaknuo „važnost maršala Tita“ jer da je „objedinio antifašističke snage i svrstao Hrvatsku na pobjedničku stranu“.

 

Ruže uzduž ograde Sveučilišta

DSCN1647Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca 2016. još je jednom uzduž ograde Sveučilišta u Zagrebu položeno stotinu ruža s imenima studenata koje su jugoslavenski komunisti ubili na Bleiburgu i na križnim putovima. Ruže sjećaju na Josipa Lovrića, studenta poljoprivrede, Stipu Milasa, studenta prava, Vladimira Hećimovića, studenta medicine, Franju Magdića, studenta šumarstva i na stotine drugih.

Tijekom trajanja Jugoslavije brojni su studenti mučeni u istražnim zatvorima i na tajnim mjestima te suđeni na dugogodišnje zatvorske kazne – jer su pokušavali pružati otpor režimu, ili zbog pjesme ili pljeskanja operi Nikola Šubić Zrinski. U logorima na Svetom Grguru, Golom otoku, u Lepogolavi, Staroj Gradiški ili Zenici patili su mladići i djevojke: Branimir Petener, Ivan Gabelica, Anđelko Mijatović,  Rudi Arapović, Vice Vukojević,  Ivan Kujundžić,  Stanislav Janović, Zorka Zane, Srna Matijević, Jure Knezović, Alfred Obranić, Marko Grubišić,  Marijan Pavan, Jakov Šimić, Anto Ivezić, Mate Ćavar, Ive Livljanić, Šime Mihatov,  Fabijan Dumančić, Ferdo Bušić, Ivan Zvonimir Čičak, Dražen Budiša i brojni drugi. Komunisti su više studenata u kaznionicama i likvidirali: S najvećom se tugom sjećamo Frane Tente, Ive Mašine, Vjekoslava Balina i Stjepana Crnogorca.

 

Održan prosvjed

prosvjed_227. svibnja 2016. održan je ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu još jedan prosvjed,

deseti u nizu većih prosvjeda. Prosvjednicima su se obratili: Roman Leljak, publicist, predsjednik Udruge „Huda jama“, Ljubljana, Slovenija, Vladimir Gredelj, odvjetnik i Milan Kovač, predsjednik Kluba utimeljitelja HDZ-a. Pjevao je Kazimir Mikašek.

Na prosvjedu se okupilo oko pet tisuća ljudi.

Govornici su još jednom evocirali razmjere zločina koje je počinio jugoslavenski komunistički režim na čelu s Josipom Brozom Titom. Ponovljen je zahtjev da Gradska skupština Grada Zagreba hitno promijeni ime trga. Pozdravljena je najava Domoljubne koalicije da je moguće očekivati zakon o zabrani isticanja totalitarističkih simbola u javnim prostorima na prostoru cijele Hrvatske.

 

Priopćenje za medije

Povodom intenzivnih javnih prijepora o pitanjima novije novije hrvatske povijesti, osobito potaknutima imenovanjem dr. Zlatka Hasanbegovića na mjesto ministra kulture Republike Hrvatske, Krug za Trg je, 13. veljače 2016., medijima uputio sljedeće priopćenje:

Razumijemo da su različita vrednovanja političkih povijesnih događaja pravilo europskih društava, ali u Hrvatskoj uočavamo osobito duboke razlike, kao posljedicu   dugogodišnjih nasilnih ideologiziranih interpretacija.

Bezuvjetno podupiremo ministra kulture Vlade Republike Hrvatske dr. Zlatka Hasanbegovića zbog otvaranja šireg razgovora. Ministra dr. Hasanbegovića podržavamo i u odlukama o financiranju udruga na ljevici. Krug za Trg nikada nije imao pristupa državnome novcu, a na vlastite će se mogućnosti oslanjati i ubuduće.

Očekujermo da Ministar i nova Vlada nastave pokazivati odlučnost u suočavanju s povijesnom slikom u njezinoj cjelovitosti. U tom je smislu potrebno da zagrebački Trg maršala Tita dobije novo ime kako je to bilo moguće u drugim našim gradovima i gradićima, a čime bi rad Kruga za Trg mogao biti okončan. Podsjećamo da sve europske rezolucije o ovom pitanju traže društvenu osudu fašističkog i komunističkog totalitarizma na isti način.

 

Još jednom bijele ruže za ubijene studente

U povodu Međunarodnog dana ljudskih prava članovi Kruga za Trg još su se jednom, 10. prosinca 2015., okupili na Kazališnime trgu. Kao svake godine u ovoj prilici podsjetili su na stradanja studenata. Pred okupljenim su novinarima ponovili da je Tito odgovoran za masovna ubijanja ljudi, pa i za masovne likvidacije studenata. Na Bleiburgu i na Križnim putovima jugoslavenski su komunisti ubili gotovo tisuću studenata, trećinu svih studenata ratnih generacija. Među žrtvama su bili mladići iz svih hrvatskih krajeva, studenti raznih fakulteta, također i brojni katolički bogoslovi.

U spomen na ubijene mlade ljude i ove je godine uzduž ograde Sveučilišta u Zagrebu , a koje se nalazi upravo na trgu sporna imena, položeno stotinu ruža s osobnim podacima žrtava. Pojedine ruže položili su najbliži članovi obitelji. Dostupni su mnogi podaci o ubojstvima, ali također i o progonima i zatvaranjima studentica i studenata sve do 1990. godine. Strašne patnje – u mučilištima Udbe na tajnim mjestima, u istražnim zatvorima, u kaznionicama – prošli su oni koji su režimu pružali otpor, u skupinama ili pojedinačno, ali često i oni koji su o slobodi i demokraciji tek razgovarali, pjevali.

 

Suradnja

Članovi Kruga za Trg surađuje s brojnim institucijama, udrugama i pojedincima, u Hrvatskoj i u svijetu. Tijekom listopada surađivali su u pripravi održavanja komemorativnog okupljanja na jednom od stratišta u zagrebačkom naselju Gornja Kustošija, na stratištu kraj Škole. Okupljanje su organizirali članovi domaćih obitelji Grašovec, Skender i Barić, koji se već godinama brinu za označavanje obližnjih grobišta. Na stratištu kraj Škole sami su podigli spomen-ploču i veliki križ. Tijekom okupljanja slavila se misa zadušnica, koju je predvodio vlč. Božidar Tenšek, župnik Župe sv. Nikole Tavelića u Kustošiji.

Kustošija
Kustošija

Na stratištu kraj Škole leže tijela osmnaestorice ljudi. Žrtve su bili bolesnici dovedeni iz bolnice na Sv. Duhu te jedan čovjek iz same Kustošije. Najmlađa žrtva bio je dječak star 16 godina. Poznato je da su ubojice bili pripadnici 13. partizanske proleterske brigade, sastavljene od Srba iz istočne Hercegovine i Crne Gore. Hrvate su mučili u prostorijama Škole, zatim su ih svukli do gola, a onda ubijali tvrdim predmetima. Nekoliko domaćih ljudi natjerali su da ih zakapaju. Svjedoci su u godinama nakon 1990. položili pisana svjedočanstva. Danas je još živ jedan od svjedoka.

13. partizanska proleterska brigada na područje je Kustošije ušla u noći od 7. na 8. svibnja 1945. Odmah su započeli ubijanjima, uz pomoć informacija lokalnih denuncijanata, komunista i propalica. Tijekom Jugoslavije ulica koja se danas zove Kustošijanska zvala se Ulica 13. proleterske brigade.

Obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Krug za trg, prosvjedČlanovi Kruga za Trg i ove su godine, 23. kolovoza 2015., obilježili Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Na uglu Kazališnog trga i Klaićeve ulice u Zagrebu održano je prosvjedno stajanje te konferencija za novinare.

Nazočnim novinarima obratio se Ante Beljo, koordinator i Cika Mikolčić, članica Koordinacijskog odbora. Ante Beljo i Cika Mikolčić istaknuli su da je i ovogodišnji, osmi godišnji zahtjev Kruga za Trg Gradskoj skupštini ostao bez uspjeha i odgovora. Također, da će Krug za Trg i dalje naglašavati da je hrvatskom društvu potrebna politička odlučnost za distanciranje od jugoslavenskog komunizma te da proces uključuje micanje preostale komunističke simbolike iz javnih prostora, oblikovanje prikladnih obrazovnih projekata te osnivanje memorijalnih, dokumentacijskih i muzejskih centara.

Europski parlament je u travnju 2009. velikim brojem glasova donio odluku o utemeljenju Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima kako bi se nedvosmisleno istaknulo da su komunistički režimi bili jednako zli kao i fašistički režimi. Hrvatska je Dan sjećanja proglasila spomendanom, a sada je potrebno pokazati da su nositelji vlasti potpisivali istinito i iskreno.

 

Vodstvo Kruga za Trg preuzima Ante Beljo, zamjenica Maja Runje

Od 1. lipnja vodstvo Kruga za Trg preuzima Ante Beljo. Dužnost njegove zamjenice obavljat će Maja Runje.

Tijekom nekoliko prošlih mjeseci dužnost koordinatorice obavljala je mr. sc. Eva Kirhmayer Bilić, no brojne profesionalne i obiteljske obveze sprječavaju je u daljnjem radu. Gospođa Kirhmayer Bilić i dalje će se angažirati u Krugu za Trg, na poslu članice Koordinacijskog odbora.

 

Održan prosvjed

Krug za trg, prosvjed9.svibnja 2015. ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu održan je još jedan u dugom nizu prosvjeda Kruga za Trg. I dalje se od Gradske skupštine Grada Zagreba traži da trg koji sada nosi ime maršala Tita dobije novo ime - da bude Kazališni trg ili Sveučilišni trg.

Na prosvjedu se okupilo oko dvije tisuće prosvjednika.

Govornici su bili:

  1. Andreja Valić Zver, povjesničarka, slovenski Centar za nacionalnu pomirdbu, Ljubljana
  2. Nikola Debelić, dirigent, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Zagreb
  3. Anto Kovačević, komparatist, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb
  4. Zoran Piličić (HDZ), profesor, predsjednik Odbora za imenovanje ulica Gradske skupštine Grada Zagreba

Govornici su u svojim govorima (rubrika Dokumenti) još jednom istaknuli razmjere zločina koje su nad Hrvatima počinile jugoslavenske komunističke vlasti te potrebu da se iz javnih prostora ukloni totalitaristička simbolika.

 

Održano bdjenje u povodu tužne obljetnice uspostave jugoslavenske komunističke diktature

U znak sjećanja na tužnu obljetnicu uspostave jugoslavenske komunističke diktature – nakon što su srpski / jugoslavenski partizani ušli u Zagreb 8. svibnja 1945. - održano je u noći od 7. na 8. svibnja 1915. ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu prosvjedno bdjenje.

Okupljeni prosvjednici tijekom večeri i noći su molili. Također, čitana su svjedočenja autora Nedjeljke Luetić Tijan (Krov i Kruh), Bogdana Radice (Hrvatska 1945.), Stanka Lasića (Autobiografski zapisi) te i drugih, a koji su opisali što su kao izravni svjedoci vidjeli i doživjeli. Čitan je i popis zagrebačkih grobišta (Izvješće Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, Hrvatski sabor, 1999.)

Krug za trg, prosvjed.Zapadna Europa je 8. svibnja 1945. – ove se godine obilježava 70. obljetnica – slavila kraj rata i pobjedu demokracije, a nad Hrvate se nadvio mrak totalitarizma. Jugoslavenski komunisti su odmah, već u prvim danima nakon osvajanja vlasti, počeli likvidacijama, odvođenjima u logore, izbacivanjem ljudi iz stanova. U noćima nakon 8. svibnja 1945. u Zagrebu, i drugdje, bdjelo se u žalosti i strahu. U Zagrebu i okolici evidentirano je više od stotinu grobišta.

 

Promjene u vodstvu Kruga za Trg

Dosadašnja koordinatorica Kruga za Trg Maja Runje iz obiteljskih je razloga napustila Zagreb i sa suprugom se preselila u Zadar.

Vodstvo Inicijative od 1. veljače 2015. preuzima Eva Kirchmayer Bilić.

Maja Runje jedna je od osnivačica Kruga za Trg – zajedno sa Zdravkom Bušić i Bisertkom Cetinić.

Gospođa Runje ostaje članicom Koordinacijskog odbora Kruga za Trg. I dalje će se intenzivno zalagati da se komunistička simbolika, osobito ime komunističkog diktatora Josipa Broza Tita, ukloni iz hrvatskih javnih prostora.

Koordinatorici na odlasku članovi Koordinacijskog odbora priredili su skromnu svečanu večeru. Priliku su svojom nazočnošću uveličali i ugledni gosti, tako biskup Gospićko-senjske biskupije preuzvišeni dr. Mile Bogović, politička uznica i književnica Julienne Eden Bušić, predsjednik Hrvatske čiste stranke prava Josip Miljak, i drugi.

U svom govoru na rastanku Maja Runje je nasljednici Evi Kirchmayer Bilić zaželjela puno uspjeha, osobito - što kraći rad u Krugu za Trg! Izrazila je uvjerenje da je – već pobjedom Kolinde Grabar Kitarović na predsjedničkim izborima - pristiglo novo hrvatsko političko razdoblje u kojemu će djelovanje za društvene vrijednosti i demokraciju biti lakše, a razvitak brži i plodonosniji.

 

Bijele ruže za studente

Za Vlatka Hećimovića, 10. 12. 2014.
Za Vlatka Hećimovića, 10. 12. 2014.

U spomen na studente ubijene sa strane Titovih partizana i jugoslavenskih komunističkih vlasti članovi Kruga za Trg i ove su godine - u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca - položili stotinu bijelih ruža uz ogradu zgrade Sveučilišta u Zagrebu.

Krugu za Trg poznati su podaci o nekoliko stotina ubijenih studenata. Gotovo je sigurno da je Tito odgovoran za smrt tisuću hrvatskih studenata, u vremenu kada je na Sveučilištu u Zagrebu, tada jedinom sveučilištu na hrvatskim prostorima, studiralo tek nekoliko tisuća studenata. Tijekom akademske godine 1939./1940. bila su, primjerice, upisana 6 322 studenta, a tijekom 1943./1944. samo 4 493 studenta.

Vladimir Hećimović (25) iz Zagreba bio je apsolvent medicine, a Titovi partizani ubili su ga u svibnju 1945. u Mariboru, dok je bio uz ranjenike. Josip Lovrić (21) iz Vukovara bio je student agronomije, ubili su ga, skupa s bratom blizancem, na nepoznatom mjestu. Franjo Magdić (22) iz Ogulina bio je student šumarstva, za grob mu se ne zna.

Druge tisuće studentica i studenata Titov je režim, tijekom kasnijih godina svoga postojanja, izložio dugim zatvorskim kaznama i brutalnim mučenjima - zato što su pružali otpor. Primjerice, godine 1957. suđeno je studentskoj skupini Hrvatski nacionalni pokret otpora u zemlji (Jakša Kušan, Stanislav Janović, Ivan Kujundžić, Zorka Zane, Srna Matijević, i dr.), 1958. skupini Hrvatska revolucionarna mladež (Andrija Vučemil, Jure Knezović, Darinka Ćutuk, Dinko Jonjić, i dr), 1959. mladim varaždinskim rodoljubima (Zlatko Mubrin, Alfred Obranić, i dr.), 1982. skupini iz studentskog doma na Lašćini (Marko Grubišić, Milan Sušac, i dr.).

U logorima na Svetom Grguru, na Golom Otok, u Lepogolavi, u Staroj Gradiški ili u Zenici patili su Marijan Pavan, Jakov Šimić, Anto Ivezić, Mate Ćavar, Ive Livljanić, Šime Mihatov i brojni drugi - zbog prosvjeda u studentskoj menzi, zbog pjesme, razgovora, pljeskanja operi Nikola Šubić Zrinski ili odlaska na grob dr. Anti Starčeviću.

Članovi Kruga za Trg obratili su se Rektoru Sveučilišta prof. dr. Damiru Borasu s molbom da se sa svoje strane založi da se adresa Sveučilišta promijeni. Korak bi bio u skladu sa željom mnogih sveučilišnih profesora. Njih oko dvije stotine supotpisali su, 2011., jedan u nizu zahtjeva upućenih Gradskoj skupštini. Potpis su tada dali i četiri rektora: prof. dr. Zvonimir Šeparović, prof. dr. Marijan Šunjić, prof dr. Branko Jeren i prof. dr. Helena Jasna Mencer.

 

Poziv na prosvjedno stajanje na Kazališnom / Sveučilišnom trgu

u utorak 30. rujna 2014. od 10.30 sati
Dragi i poštovani prijatelji,
 
u utorak 30. rujna 2014. brojne hrvatske kulturne i znanstvene institucije priređuju  Dan otvorenoga trga - zagrebačkoga trga koji se sada zove Trg maršala Tita. Povod je predstavljanje nove zgrade Muzičke akademije.
 
U raskošnom cjelodnevnom programu, u zgradama i na travnjacima, sudjelovat će Hrvatski školski muzej, Hrvatsko narodno kazalište, Muzej za umjetnost i obrt, Sveučilište u Zagrebu, Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado, Škola primijenjene umjetnosti, Akademija dramske umjetnosti, Muzička akademija te  Zagrebačka filharmonija.
 
S indignacijom primjećujemo da vodstva ovih institucija nemaju primjedbi na adresu na kojoj se njihove institucije nalaze, pa simboliku, proslavljajući  Dan trga, čak i uvećavaju. Dobro se osjećaju u društvu s maršalom Titom! Studentima i drugim mladim ljudima poručuju da su komunistička diktatura i represija bili prihvatljivi dio narodnoga života.
 
Članovi Kruga za Trg održat će stoga na Kazališnom / Sveučilišnom trgu
 
prosvjedno stajanje
u utorak 30. rujna 2014. od 10.30 sati
uz spomenik svetome Jurju, uz tramvajsku prugu
                       
kako bi i ovom prigodom poručili da zločinci i zatirači ljudskih prava nisu zaslužili imena trgova. Također da Hrvatska čezne za rektorima, dekanima, intendatima, kustosima i ravnateljima koji drže do načela demokracije i morala.
 
Srdačno vas pozivamo da dođete, da budemo skupa.
 
Maja Runje, koordinatorica Kruga za Trg
 
i članovi Koordinacijskog odbora: Ante Beljo, Goran Blažeković, mr. sc. Zdravka Bušić, Đuro Knezičić, Anđa Lovrić, Anđelko Marenić, Cika Mikolčić, Jasna Pavelić Jureško, Đurđa Puškaš, Maja Runje, Ivančica Sekula, Radovan Slade Šilović, Eduard Spahić, Maja Šovagović, Smiljana Šunde, mr. sc. Zorka Zane i dr. sc. Željka Znidarčić.

 

U središtu grada, među ljudima

Na Trgu bana Jelačića, 06. 09. 2014.
Na Trgu bana Jelačića, 06. 09. 2014.

Zagrebački rujan, koji je često sunčan i blag, ove je godine započeo kišnim danima, kakvi su bili i ljetni dani. Ipak, članovi Kruga za trg nastavili su prosvjednim stajanjima u središtu grada. Želimo na svaki nama mogući način prenositi poruku: Zločinci i zatirači ljudskih prava nisu zaslužili imena ulica i trgova! Ovaj put, 6. rujna, stajali smo na Trgu bana Jelačića, na zapadnoj strani, na početku Ilice.

Prosvjedna stajanja jednostavan su oblik aktivnosti. Zakon o javnom okupljanju dopušta javnu manifestaciju s do dvadeset sudionika, a da nije potrebno ishoditi policijsku i komunalnu dozvolu te organizirati osiguranje. Važno nam je biti u izravnom dodiru s ljudima. Često susrećemo pogođene ljude. Nastojimo ih ohrabriti, pokazati da vjerujemo da će Titovo ime biti uklonjeno iz javnog prostora.

Razumije se, važan bi bio pristup velikim medijima. Nažalost, u ovom trenutku središnji hrvatski mediji prožeti su snažnim projugoslavenskim privrženostima. Sigurni smo da će se okolnosti mijenjati, da će uskoro biti drugačije.

 

Marš kući u Hercegovinu

Kruga za Trg na Trgu bana Jelačića, 28. 06. 2014.
Kruga za Trg na Trgu bana Jelačića, 28. 06. 2014.

Članice i članovi Kruga za Trg često stoje na ulicama i trgovima s transparentima. Namjera nam je poruke uvijek ponovno prenositi u javnost – pa i na ovaj način, koji je jednostavan i ne izaziva troškove.

Izravni susreti s prolaznicima omogućili su nam stvaranje široke slike o stavovima i raspoloženjima. Mnogi ljudi nas podržavaju, pokazuju zadovoljstvo da se brinemo o temi koja i njih pogađa. Govore o stradanju svoje obitelji, o tuzi koja ih i danas preplavljuje zbog ubojstva oca, brata, strica.

Oponenti često reagiraju grubo. Pljuju, prijete, a često čujemo: Nije vas dovoljno pobijeno na Bleiburgu!, Znajte da i demokratka palica može boljeti, partizani su sada na vlasti!, J... vam vaše svećenike koji su vas ovako naučili!, Tito je bio velikan, u njegovo smo vrijeme svi dobro živjeli!, Ovo na slikama nisu žrtve nego kreteni!, Izmislili ste Bleiburg i političke zatvorenike!, Trebali ste vidjeti kako smo Titu kada je dolazio u Zagreb svi klicali!, Treba vam noge polomiti!, Nemojte misliti da će vam ova država dugo trajati!, Marš kući u Hercegovinu!

Hrvatsko društvo vapi za istinoljubivim političkim dijalogom. Ustrajavanje na jugoslavenskim komunističkim mitovima zapreka je razvitku zrelije demokracije i većeg povjerenja među ljudima.

 

Obilježen Europski dan sjećanja

Sjećanje na ubijene političke zatvorenike
Sjećanje na ubijene političke zatvorenike

Članovi Kruga za trg održali su 23. kolovoza 2014., u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, konferenciju za novinare na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Stajali su s bijelim križevima na kojima su imena mladih ljudi iz velike skupine političkih zatvorenika ubijenih u jugoslavenskim kaznionicama.

Okupljene novinare podsjetili su na sudbinu Vjekoslava Balina, studenta kiparstva, kojega su stražari ubili 14. 07. 1965. u kaznionici u Staroj Gradiški. Dr. Anđelko Mijatović, u to vrijeme student povijesti te i sam politički zatvorenik, bio je zatvoren u susjednoj samici i slušao je viku stražara, udarce te jauke i Vjekov smrtni hropac. Fra Rudi Jerak, franjevac, koji je u to vrijeme također služio političku kaznu, morao je sljedećega dana skupljati dijelove Vjekova tijela.

Također su podsjetili na sudbinu Ivana Gabelice, a koji je, kao student prava, bio otet 06. 06. 1965. u Zagrebu u Gajevoj ulici. Pripadnici Udbe prekrili su ga dekom po glavi, utrpali u auto i odvezli na nepoznato mjesto, na kojemu su ga 56 dana držali obješenog za okvir željeznog kreveta, ruku vezanih lisicama na leđima. Gazili su po njemu i udarali ga noću i danju.

Još jednom su istaknuli da je neprihvatljivo da se i dalje promiče da je život u Titovu vremenu bio dobar i siguran. Banalizira se odgovornost visokih članova Komunističke partije Jugoslavije i Udbe, a omalovažavaju   politički disidenti – hrabri ljudi koji su se izlagali za vrijednosti demokracije.

Odluku o utemeljenju Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima donio je Europski parlament u travnju 2009. Hrvatska ga obilježava na razini spomendana. Parlament je naglasio da su komunistički režimi bili jednako zli kao i fašistički režimi. Pozvao je politička tijela država članica, a posebno postkomunističke stranke, da pokažu suosjećanje za žrtve i njihove obitelji te pristupe sustavnom poučavanju mladih ljudi o zloj naravi diktatura.

U kaznionicama u Lepoglavi i u Staroj Gradiški ubijeno je nekoliko stotina političkih zatvorenika.

Leave a Reply